Zašto Je tišina Tako Dobra Za vaš Mozak

Živimo u glasnom i ometajućem svijetu, gdje je tišinu sve teže pronaći -- a to može negativno utjecati na naše zdravlje.

Zapravo, izvješće Svjetske zdravstvene organizacije iz 2011. godine nazvalo je zagađenje bukom "modernom kugom", zaključujući da "postoje neodoljivi dokazi da izloženost buci iz okoliša ima negativne učinke na zdravlje stanovništva".

Neprestano punimo uši glazbom, TV i radijskim vijestima, podcastovima i, naravno, mnoštvom zvukova koje neprestano stvaramo u vlastitim glavama. Razmislite o tome: Koliko trenutaka svaki dan provedete u potpunoj tišini? Odgovor je vjerojatno vrlo malo.

Kako naše unutarnje i vanjsko okruženje postaje sve glasnije i glasnije, sve više ljudi počinje tražiti tišinu, bilo putem sjedenja u tišini 10 minuta svakog jutra ili odlaskom na 10-dnevno povlačenje u tišinu.

Nadahnuti ste da odete pronaći mir i tišinu? Evo četiri znanstveno potkrijepljena načina na koje je tišina dobra za vaš mozak -- i kako vam izdvajanje vremena za nju može učiniti da se osjećate manje pod stresom, više usredotočeni i kreativniji.

1. Tišina ublažava stres i napetost.

Florence Nightingale, britanska medicinska sestra i društvena aktivistica iz 19. stoljeća, jednom je napisala da je "nepotrebna buka najokrutniji izostanak brige koji se može nanijeti bolesnima ili zdravima." Nightgale je tvrdio da bespotrebni zvukovi mogu izazvati uznemirenost, gubitak sna i alarm kod pacijenata koji se oporavljaju.

Ispostavilo se da je utvrđeno da zagađenje bukom dovodi do visokog krvnog tlaka i srčanih udara, kao i do oštećenja sluha i cjelokupnog zdravlja. Glasna buka podiže razinu stresa aktivirajući moždanu amigdalu i uzrokujući oslobađanje hormona stresa kortizola, prema istraživanju.

Neobjavljeni rad ekološkog psihologa dr. Craiga Zimringa iz 2004. sugerira da su više razine buke u jedinicama neonatalne intenzivne njege dovele do povišenog krvnog tlaka, ubrzanog otkucaja srca i poremećaja spavanja pacijenata.

Kao što previše buke može uzrokovati stres i napetost, istraživanje je pokazalo da tišina ima suprotan učinak, oslobađa napetost u mozgu i tijelu.

Studija iz 2006. objavljena u časopisu Heart otkrila je da su dvije minute tišine više opuštajuće od slušanja "opuštajuće" glazbe, na temelju promjena u krvnom tlaku i cirkulaciji krvi u mozgu.

2. Šutnja obnavlja naše mentalne resurse.

U našem svakodnevnom životu, senzorni unos se baca na nas iz svih kutova. Kada se konačno možemo maknuti od ovih zvučnih poremećaja, centri za pozornost našeg mozga imaju priliku obnoviti se.

Neprekidni zahtjevi za pažnjom modernog života značajno opterećuju prefrontalni korteks mozga, koji je uključen u razmišljanje na visokom nivou, donošenje odluka i rješavanje problema.

Kao rezultat toga, naši resursi pažnje postaju iscrpljeni. Kad se ti resursi pažnje potroše, postajemo rastreseni i mentalno umorni te se teško možemo usredotočiti, riješiti probleme i smisliti nove ideje.

Ali prema teoriji vraćanja pozornosti , mozak može obnoviti svoje ograničene kognitivne resurse kada smo u okruženjima s nižim razinama osjetilnog unosa nego inače. U tišini -- na primjer, tihoj tišini koju nalazite dok sami šetate prirodom -- mozak može spustiti svoj senzorni gard, da tako kažem.

3. U tišini možemo pristupiti mreži zadanog načina rada mozga.

Mreža zadanog načina rada mozga aktivira se kada se uključimo u ono što znanstvenici nazivaju "samogenerirana kognicija", kao što je sanjarenje, meditacija, maštanje o budućnosti ili jednostavno puštanje naših umova da lutaju.

Kada je mozak u stanju mirovanja i odvojen od vanjskih podražaja, konačno možemo dodirnuti svoj unutarnji tok misli, emocija, sjećanja i ideja. Uključivanje u ovu mrežu pomaže nam da izvučemo značenje iz naših iskustava, suosjećamo s drugima, budemo kreativniji i razmišljamo o vlastitim mentalnim i emocionalnim stanjima.

Da bismo to učinili, potrebno je otrgnuti se od smetnji koje nas zadržavaju na plitkim površinama uma. Tišina je jedan od načina da se tamo stigne.

Aktivnost zadanog načina rada pomaže nam da razmišljamo duboko i kreativno. Kao što je Herman Melville jednom napisao: "Svim dubokim stvarima i emocijama prethodi i prati ih tišina."

4. Tišina može regenerirati moždane stanice.

Tišina može doslovno razviti mozak.

Studija o miševima iz 2013. , objavljena u časopisu Brain, Structure, and Function, uključivala je usporedbu učinaka okolne buke, bijelog šuma, poziva mladunaca i tišine na mozak glodavaca. Iako su istraživači namjeravali koristiti tišinu kao kontrolu u studiji, otkrili su da dva sata tišine dnevno dovode do razvoja novih stanica u hipokampusu, ključnoj regiji mozga povezanoj s učenjem, pamćenjem i emocijama.

Iako su preliminarni, nalazi sugeriraju da bi šutnja mogla biti terapeutska za stanja poput depresije i Alzheimerove bolesti, koja su povezana sa smanjenim stopama regeneracije neurona u hipokampusu.